Negativni aspekti američkog sna i rigidnost visokih društvenih krugova New Yorka između dva velika rata, koji nisu dopuštali prijelaz iz jedne društvene klase u drugu, pozadina su pred kojom se odvija priča o tajanstvenom bogatašu koji postaje žrtva vlastite ljubavi i vjerovanja. Literarno remek-djelo Francisa Scotta Fitzgeralda, koje status velikog američkog romana stiče tek nakon autorove smrti, smješten je u New York u tzv. Vremenu jazza, Jazz Age termin je koji je skovao sam Fitzgerald) označivši tako lude dvadesete prošlog stoljeća u Sjedinjenim Državama, vremenu nesputanog hedonizma, ilegalnog alkohola i opće dekadencije, vremenu u kojem su se neki enormno bogatili, često na misteriozan način. Takav je naslovni lik romana Jay Gatsby, milijunaš opsjednut ljubavlju prema Daisy Buchanan.
Živa, dinamična i kozmopolitska glazbena slika koja prati ovu plesnu priču izbor je iz djela velikih američkih skladatelja kao što su: Philip Glass, Leonard Bernstein, George Gershwin, Louis Prima, Samuel Barber, Glenn Miller i George Whitefield Chadwick. Takva glazbena slika kreira savršenu zvučnu i emotivnu podlogu plesnoj priči o svijetu glamura, ambicija, dokolice i moralne ispraznosti visokih američkih slojeva tog vremena.