U petak, 12. travnja Opera Hrvatskog narodnog kazališta Split premijerno će, pod ravnanjem maestra Lorisa Voltolinija, na scenu postaviti Messa di Gloria Giacoma Puccinija i operu Pietra Mascagnija Cavalleria rusticana. Messa di Gloria izvest će solisti Stjepan Franetović, tenor) i bas Božo Župić uz Zbor i Orkestar splitske Opere.Cavalleria rusticana bit će izvedena polukoncertno, uz minimalne redateljske intervencije koje potpisuje Goran Golovko. Solističku postavu u ovoj verističkoj jednočinci čine sopranistica Kristina Kolar u ulozi Santuzze, tenor Domagoj Dorotić je Turiddu, ulogu Lucie pjeva Barbara Sumić (i Vjera Obukhova kao alternacija), u ulozi Alfija je Siniša Hapač, alternativno Armando Puklavec, a Lola je Terezija Kusanović.
U petak, 12. travnja Opera Hrvatskog narodnog kazališta Split premijerno će, pod ravnanjem maestra Lorisa Voltolinija, na scenu postaviti Messa di Gloria Giacoma Puccinija i operu Pietra Mascagnija Cavalleria rusticana. Messa di Gloria izvest će solisti Stjepan Franetović, tenor) i bas Božo Župić uz Zbor i Orkestar splitske Opere. Cavalleria rusticana bit će izvedena polukoncertno, uz minimalne redateljske intervencije koje potpisuje Goran Golovko. Solističku postavu u ovoj verističkoj jednočinci čine sopranistica Kristina Kolar u ulozi Santuzze, tenor Domagoj Dorotić je Turiddu, ulogu Lucie pjeva Barbara Sumić (i Vjera Obukhova kao alternacija), u ulozi Alfija je Siniša Hapač, alternativno Armando Puklavec, a Lola je Terezija Kusanović.
Puccinjevu Misa za četiri glasa i orkestar i Mascagnijeva jednočinska veristička opera Cavalleria rusticana djela su nastala na počecima karijera ovih dvaju velikih opernih skladatelja čije je djelo uveliko obilježilo operu s kraja devetnaestog i prvog dijela dvadesetog stoljeća. Djela su izvedena u razmaku od deset godina, s velikim početnim uspjehom. Dok je Misa od samog autora bila zanemarena i nikad ponovno izvedena za njegova života, Cavalleria je od prve izvedbe do danas jedan od najomiljenijih i najpopularnijih opernih naslova. Puccinijevu su slavu izgradila njegova kasnija besmrtna djela, dok Mascagni nijednim svojim kasnijim radom nije nadmašio veliku slavu prvijenca.
Misa za četiri glasa i orkestar rano je djelo opernog velikana Giacoma Puccinija koji ga je skladao 1880. kao diplomski rad na Glazbenom institutu Pacini di Lucca, gdje je uspješno praizvedeno iste godine. No, kako Puccini djelo nikad nije objavio, Messa je unatoč odličnom prijemu na debiju, čekala više od sedam desetljeća na slijedeću izvedbu. Puccini je pojedine dijelove koristio u nekim svojim operama, konkretno Agnus Dei u Manon Lescaut i Kyrie u operi Edgar. Cijela skladba je, nakon otkrića navodnog Puccinijeva rukopisa u godinama nakon Drugog svjetskog rata, te kasnije pojave izvornog djela koje su objavili skladateljeva obitelj, ponovo izvedena 1952. u Chicagu, a potom iste godine i u Napulju. Za skladbu se uvriježio apokrifni naziv Messa di gloria, netočan budući da se radi o punoj misi koja se sastoji od dijelova Kyrie, Gloria, Credo, Sanctus e Benedictus i Agnus Dei, a ne o messa di gloria koja ima samo prva dva dijela. Zabuna se uvriježila nakon početne pogrešne atribucije verzije djela koje je objavio američka izdavačka kuća Mills Music, nakon što je rukopis otkrio Puccinijev prijatelj i biograf, svećenik Dante Del Fiorentino.
Cavalleria rusticana, veristička opera u jednom činu Pietra Mascagnija, praizvedena je deset godina poslije Puccinijive Mise..., 1890. u rimskom Teatro Costanzi, kao prva izvedena opera 27-godišnjeg skladatelja. Veliki uspjeh koji je postigla praizvedba nastavio se i slijedećim uprizorenjima, pa je Cavalleria rusticana (u hrvatskom prijevodu Seosko viteštvo) jedna od najizvođenijih opera na svjetskim pozornicama, a brojne su i značajne reference na operu u nekim od važnih djela popularne kulture. O popularnosti Cavallerije...govori i podatak kako je do skladateljeve smrti 1945. samo u talijanskim kazalištima opera izvedena više od 14.000 puta.
Libretisti Giovanni Targioni-Tozzetti i Guido Menasci kao osnovu su uzeli istoimeni roman koji je njegov autor Giovanni Verga smjestio u Siciliju. Radnja se odigrava u ljubavnom četverokutu, a postupke likova diktiraju društvene norme, čast, strasti, ljubav i ljubomora, zatomljene čežnje i zaptiveni osjećaji, licemjerje, nevjera... Od same praizvedbe do današnjih dana opera je planetarno omiljena i čest je naslov na repertoarima opernih kuća. Više je dionica iz ove opere postiglo opću popularnost, kao siciljanska pjesma O Lola, c'hai di latti la cammisa, tenorska arija koju pjeva Turiddu, Alfiova arija Il cavallo scalpita, Santuzzina arija Voi lo sapete, o mamma, duet Santuzze i Turiddua Tu qui, Santuzza, Turidduova zdravica Viva il vino spumeggiante, Turidduov oproštaj od majke arijom Mamma, quel vino è generoso. No, možda je najpopularniji simfonijski intermezzo između devete i desete scene, koji je korišten u poput Kum III, u jednoj od najslavijnih scena u povijesti filma; u Razjarenom biku Martina Scorcesea glavna je muzička tema filma; a glazbena je podloga i u epizodi popularnog japanskog anime crtanog filma Kenshin Samurai, pa i u jednoj reklami za Ferrero Rocher.
Premijerna izvedba na sceni HNK Split na programu je u petak 12. travnja s početkom u 20 sati, a reprize 13, 15, 17. i 19. travnja, također u 20 sati.