Novosti / Koncert Objavljeno: 27.7.2016.

Zagrebački kvartet na 62. splitskom ljetu

Zagrebački kvartet na 62. splitskom ljetu

Koncertom u Meštrovićevim Crikvinama – Kaštilcu na 62. Splitskom ljetu 28. srpnja s početkom u 21 sat nastupit će Zagrebački kvartet, svojevrsna institucija klasične glazbe u Hrvatskoj. 

Današnju postavu čine Marin Maras na prvoj violini, Davor Philips na drugoj violini, Hrvoje Philips na violi te Martin Jordan na violončelu.  Riječ je o sjajnim solistima koji se izvrsno slažu, jedinstveno misle i dišu te uživaju u glazbi koju izvode. Na predstojećem splitskom koncertu izvest će djela Mozarta, Turine i Dvořáka.

Od prvoga koncerta 25. travnja 1919. prošlo je gotovo stotinu godina, a otada je kroz ovaj, prvi komorni ansambl u Hrvatskoj prošlo tridesetak glazbenika, među kojima  su imena poput Josipa Klime, Stjepana Šuleka, Zlatka Balije, Đorđa Trkulje, Marije Cobenzl, Gorana Bakrača, Josipa Stojanovića, Gorana Končara...  Tako dugovječan ansambl nizao je na tisuće koncerata, desetke gostovanja na uglednim glazbenim adresama, više od 60 nosača zvuka te brojne  glazbene nagrade kroz svoju povijest, a kao novije valja izdvojiti nagradu „Vladimir Nazor“ za životno djelo, te niz „Porina“.

Ansambl je rano formirao koncept svojih programa koje čini široki repertoarni raspon, od klasike, Haydna, Mozarta, Beethovena, Brahmsa, i tzv. željeznog kvartetskog repertoara, do suvremenih autora s posebnim naglaskom na hrvatsko stvaralaštvo; djela Božidara Širole, Josipa Štolcera Slavenskog, Frana Lhotke, Antuna Dobronića, Borisa Papandopula, Mila Cipre, Milka Kelemena, Marka Ruždjaka, Frane Paraća, Dubravka Detonija i brojnih drugih redovito su na koncertnim rasporedima.

Mozartov Gudački kvartet u G-duru, kv. 387, poznatiji pod nazivom „Proljetni“, nastao je 1782. i prvi je u nizu od šest gudačkih kvarteta koje je veliki skladatelj tijekom prvih nekoliko bečkih godina napisao i posvetio ocu gudačkih kvarteta, Josephu Haydnu. „Haydnovi“ kvarteti smatraju se Mozartovim najvećim djelima za kvartete te svojom tehnikom, varijacijama, glazbenom genijalnošćupredstavljaju, zajedno s Haydnovima na koje se ugledao, najbolje od klasične bečke komorne glazbe.

Španjolski skladatelj Joaquin Turina tijekom studija u Parizu početkom 20. stoljeća došao je u dodir s glazbom Debussyja, Ravela i Fauréa, koji su na njega ostavili neizbrisiv utjecaj. On se itekako prepoznaje u jednostavačnom djelu za gudački kvartet La Oracion del Torero koje je komponirao 1924. Godine. Zahvaljujući njegovoj atmosferičnosti, impresionističkim pasažima i prepoznatljivom iberskom začinu, u prvih tridesetak sekundi slušatelj bi se mogao zakleti da je riječ o nekome od Ravelovih ili Debussyjevih djela...

Antonín Dvořák, jedan je od najznačajnijih skladatelja komorne glazbe s kraja 19. stoljeća, čija se važna djela vezuju za trogodišnje razdoblje rada u Americi, gdje je bio ravnatelj njujorškoga Nacionalnog konzervatorija. Među njima je, uz IX. simfoniju („Iz Novoga svijeta“) te Gudački kvintet u Es-duru, i Gudački kvartet u F-duru, prozvan „Američkim“.  Djelo je nastalo u samo nekoliko tjedana tijekom njegovog boravka na selu u Iowi te ga odlikuje vedrina, opuštenost i zaigranost, uz američke i druge folk utjecaje, što je posebno primjetno u čestom korištenju pentatonske ljestvice.

 

Theme picker