Premda mu je karijera ponajviše vezana uz zlatno doba bečke operete, Franz von Suppé cijeloga je života ostao vezan uz Dalmaciju, o čemu svjedoči i njegov Povratak mornara. Suppe je sjevernjačkim urbanim centrima moći ovom operom pokušao približiti slojevitost i kompleksnost života na jugu, u rodnoj Dalmaciji. Da bi se uopće približio širokoj publici pribjegavao je popularnim formama, laganijoj i pjevnijoj glazbi. Ali, iza takvog glazbenog pristupa stajao je sloj zamršenih međuljudskih relacija, briljantnih analiza karaktera i naslućivanja početka novog velikog doba, industrijalizacije i masovnosti. Kao tipičan Dalmatinac, Suppe je naizgled komunicirao duhovitošću, popularnošću, kratkim formama, ironijom i ruganjem, ali time je zapravo prikrivao duboku mediteransku tugu, posve osoban odnos s bogovima i ljudima, nesvakidašnja pitanja o smislu ljudske zlobe i nostalgična traženja sreće svih. Nakon što je Suppeov zagubljeni i gotovo zaboravljeni mornar osvanuo na otvorenoj peristilskoj pozornici 59. Splitskog ljeta, svoj će obnovljeni život nastaviti i na kazališnim daskama splitskog HNK.

Romantično-komična opera Povratak mornara Franza von Suppèa djelo je koje je ovaj znameniti bečki skladatelj u potpunosti posvetio svojoj rodnoj Dalmaciji. Radnja se događa po svemu sudeći u Hvaru, izvodi se niz plesova koje autor naziva dalmatinskim, protagonisti pjevaju arije kojima slave karakter dalmatinske žene i junački mit o Kraljeviću Marku. Opera je praizvedena 1885. u Stadt Theater u Hamburgu na njemačkom jeziku i, sudeći po tada objavljenim novinskim kritikama, doživjela je velik uspjeh. No, danas nemamo saznanja da je opera izvođena nakon te hamburške praizvedbe. Štoviše, partitura se dugo smatrala nepovratno izgubljenom nakon što je jedini poznati primjerak nestao u velikom požaru 1943. u kojem je izgorjela zgrada Državne opere u Hamburgu. Talijanski dirigent Adriano Martinolli D'Arcy uspio je, nakon dugih potraga, 2007. godine pronaći primjerak partiture u jednoj specijaliziranoj američkoj biblioteci. Izvorna je partitura napisana na njemačkom i na talijanskom jeziku, a libretist je Anton Langer.

Povratak mornara opera je u dva čina od kojih svaki traje približno 45 minuta. Radnja se zbiva u dalmatinskom primorskom gradu koji u libretu nije imenovan, no budući da se u suvremenim novinskim prikazima navodi kako je riječ o Hvaru, može se zaključiti kako je to novinarima kazao sam Suppè. U grad se nakon duga izbivanja iz domovine vraća pobjednička flota koju stanovništvo dočekuje s oduševljenjem. Ponajviše se slavi hrabrog vođu mornara Pietra. U luci se zbiva i intimna drama mladih ljubavnika Jele i Nicolòa čiji brak na sve načine pokušava spriječiti Jelin staratelj, gradonačelnik Quirino koji, budući da želi sam oženiti lijepu Jelu, koristi svoj položaj i unovačuje Nicolòa ne bi li se na taj način riješio suparnika. Njegove spletke osujeti Pietro koji je u međuvremenu saznao da je Jela njegova kći. On je, naime, prije 20 godina bio prisilno poslan na more i tako bio spriječen da se vjenča s ljubavlju svog života, Jelinom majkom. Očite su sličnosti sa zapletima Rossinijeva Seviljskog brijača kao i Ljubavnog napitka Gaetana Donizzetija s kojim je Suppè, po majčinoj liniji, bio u srodstvu.

Rođen u Splitu 1819. kao Francesco Ezechiele Ermenegildo Cavaliere Suppé-Demelli po preseljenju u Beč 1835. germanizira i pojednostavljuje ime u Franz von Suppè. Ostvario je značajan opus od preko 200 glazbeno-scenskih naslova, od čega 31 opereta. Štoviše, Suppèa se s pravom smatra rodonačelnikom žanra operete. Najpopularnija njegova djela su operete Lijepa Galatea, Boccaccio, a uvertire operetama Laka konjica i Pjesnik i seljak izuzetno su popularne i često koncertno izvođene.

Dirigent Loris Voltolini

Redatelj i scenograf Leo Katunarić

Prijevod libreta Belmondo Miliša

Kostimografkinja Naida Kromić

Video-oblikovanje Gildo Bavčević

Izvršni scenograf Ozren Bakotić

Oblikovatelj svjetla Srđan Barbarić

Koreograf Alen Čelić

Scenski pokret Snježana Radica

Zborovođa Nina Cossetto

Pietro Antonio Dorsalli Ljubomir Puškarić, bariton

Jela Marija Buzdovačić, sopran

Quirino Ozren Bilušić, Mate Akrap (28. 2), basso buffo

Nicola Stjepan Franetović, tenor

Giorgio Vinko Maroević, tenor

Zbor i Orkestar HNK Split