Novosti detalj SLJ64

Večer uz Haydna Orkestra HNK Split

Večer uz Haydna Orkestra HNK Split

Večer uz Haydna naziv je simfonijskog koncerta koji će Orkestar Hrvatskog narodnog kazališta Split održati na velikoj sceni splitskog kazališta u petak i subotu 26. i 27. veljače s početkom u 19 sati. Pod ravnanjem maestra Ive Lipanovića na programu su dva djela Josepha Haydna: Koncert za trubu i orkestar u Es – duru, u kojem će kao solist nastupiti trubač Vedran Kocelj, te Simfonija u G-duru.

Večer uz Haydna Orkestra HNK Split

Franz Joseph Haydn (1732 – 1809), po pretpostavkama hrvatskog porijekla, velika je i revolucionarna figura klasične glazbe. Zaslužan je za napredak u strukturi, harmoniji i melodiji glazbe, a naziva ga se i „ocem simfonije“ budući da je prvi počeo razvijati tu glazbenu formu. Rođen u eri baroka, prvi je od tri velika bečka klasika i na svojevrstan način utro je put glazbenim genijima Mozarta i Beethovena. Koncert za trubu i orkestar u Es – duru (Hob.VII e:1) napisao je 1796. i posvetio ga svom velikom prijatelju Antonu Weidingeru, trubačkom virtuozu i čovjeku zahvaljujući čijim tehničkim inovacijama je postalo mogućim da truba s vremenom postane solističkim instrumentom koji omogućuje muziciranje ne samo u gornjem, nego i srednjem i donjem registru. Posljednje je to Haydnovo u potpunosti orkestralno djelo koje, začudo, u početku nije bilo jako popularno, no danas je omiljeno djelo trubačkog repertoara i jedan od najizvođenijih i najcjenjenijih Haydnovih koncerata. Trubač Vedran Kocelj (Dubrovnik, 1977) svestrani je glazbenik s afinitetom prema različitim stilskim razdobljima. Već je četrnaest godina prvi trubač Simfonijskog orkestra Hrvatske radiotelevizije, ujedno i član Cantus ansambla specijaliziranog za suvremenu glazbu i stalni suradnik Hrvatskog baroknog ansambla. Jedan je od vodećih solista na trubi sa širokim rasponom  repertoara među kojim su neki od najzahtjevnijih koncerata za ovaj instrument.

Haydnu se sa sigurnošću pripisuje autorstvo više od stotinu simfonija i po najboljima od njih, kao i po svojim gudačkim kvartetima, on je ostao trajnim uzorom budućim skladateljskim naraštajima. Simfonija br. 88. u G-duru stoji točno po sredini između njegovih najcjenjenijih simfonijskih ciklusa najzrelijeg skladateljskog razdoblja, naime, šest pariških i dvanaest londonskih simfonija te također dijeli njihovu reputaciju. Broj tema u ovoj simfoniji koji započinju optimistično i na taj način postižu vedru poletnost njena je najsnažnija odlika. Haydn kao da ponesenom slušatelju stalno pokazuje nove trikove iz svoje bogate glazbene riznice. Prvi stavak započinje kratkim adagio uvodom koji se brzo premješta u dominantni akord glavnine stavka. Allegro otvaraju gudači noseći glavnu temu, odakle se i razvija ostatak stavka u kojemu svaka nova tema proizlazi iz prethodne ideje, da bi u rekapitulaciji, početna tema bila maestralno obogaćena solo flautom. Largo stavak u D duru otvara se suradnjom legato oboe i teme solo violončela, uzbudljivo prekidanih akordima koje svira cijeli orkestar, pri tome još koristeći usporeno kretanje truba i timpana. U G-dur menuetu Haydn započinje rustikalnim trio uvodom koji se pretače u ponešto robusniju temu, da bi okončao smirenijom završnom nijansiranošću. Završnicu čini žustri rondo u kojem se ponavljajuće uvodne teme ritmički prepliću i sustižu, pojačavaju pa stišavaju, završavajući svečarskom razigranošću.
Dirigent Ivo Lipanović dirigiranje je studirao na Muzičkoj akademiji u Zagrebu u klasi prof. Igora Gjadrova i kod Lovra pl. Matačića. Ravnatelj Opere HNK Split i umjetnički ravnatelj glazbenog programa Splitskog ljeta bio je u dva navrata, od 1992. do 1998. te od 2014. do 2019. U Splitu ravna brojnim koncertima, baletima i opernim premijerama te gostuje u Operi HNK Zagreb, Operi HNK I. pl. Zajca u Rijeci, te dirigira većinom značajnijih simfonijskih i komornih orkestara u Hrvatskoj, a od 1995. i mnogima u inozemstvu. Njegova zapažena međunarodna karijera uključuje nastupe u Seoulu, u Državnoj operi u Ankari, u Italiji u Cagliariju, u Sassariju, berlinskoj Deutsche Oper, pariškom kazalištu Chatelet... Tijekom 1996. u Veroni s pijanistom Aldom Ciccolinijem integralno izvodi Saint-Saensove glasovirske koncerte i simfonije F. Mendelssohna. Višegodišnji je docent i stalni gost dirigent u Teatro Lirico Sperimentale u Spoletu na specijalizaciji za mlade pjevače i orkestralne glazbenike, gdje također dirigira brojnim opernim djelima. Početkom 2000. godine dirigira premijerom Evgenija Onjegina u Opera de Nice s velikim opernim zvijezdama kao što su Barbara Hendricks, Vladimir Chernov, Zoran Todorovich i Matti Salminen. Od 2001. do 2003. Lipanović je generalni glazbeni ravnatelj državne opere u Ankari i festivala u Aspendosu u Turskoj. Brojni međunaodni nastupi uključuju one u Teatro Vittorio Emanuelle u Messini, na festivalu Luglio musicaleTrapanese na Siciliji i brojne druge. Višegodišnji je dirigent humanitarnog spektakla Opera pod zvijezdama na zagrebačkoj Šalati, kao i mnogih koncerata Zagrebačke filharmonije na kojima su nastupile najveće svjetske operne zvijezde kao što su Jose Carreras, Inva Mula i Denyce Graves. Dobitnik je brojnih nagrada među kojima su Nagrada hrvatskog društva glazbenih umjetnika Milka Trnina (2003) te Nagrada HNK Split Ivo Tijardović (2016).