Novosti detalj SLJ 65

Najdugovječniji hrvatski ansambl i Darko Brlek

Najdugovječniji hrvatski ansambl i Darko Brlek

Zagrebački gudački kvartet i vrhunski slovenski klarinetist Darko Brlek u sklopu 65. Splitskog ljeta održati će koncert u Meštrovićevom Kaštilcu u srijedu 7. kolovoza s početkom u 21 sat. Prvi hrvatski profesionalni glazbeni ansambl, koji ove godine bilježi svoju stotu obljetnicu, nastupit će u sastavu: Martin Krpan i Davor Philips (violine), Hrvoje Philips (viola) i Martin Jordan (violončalo) a izvodit će djela E. Griega i W.A. Mozarta.

Najdugovječniji hrvatski ansambl i Darko Brlek

Osnovan kao prvi trajni i profesionalni ansambl svoje vrste na hrvatskoj glazbenoj sceni Zagrebački kvartet prvi je koncert održao 25. travnja 1919. godine. U njegovom sastavu tada su bili Vaclav Huml, Ladislav Miranov, Milan Graf i Umberto Fabbri. Tijekom prvih desetljeća, u Kvartetu su se izmijenili brojni renomirani glazbenici  i već tada Zagrebački je kvartet uspostavlja visoke kriterije djelovanja koji ga i danas čine okosnicom zagrebačkog i hrvatskog kvartetskog muziciranja. Kvartet je nastupao diljem svijeta, svirajući u znamenitim koncertnim dvoranama poput Sydney Opera House, Koncertne dvorane UN-a u New Yorku, Schauspielhaus u Berlinu  i mnogih drugih.

Na predstojećem će se koncertu u sklopu 65. Splitskog ljeta Kvartetu pridružiti slovenski klarinetist Darko Brlek poznat slovenskoj javnosti, osim po svojoj glazbenoj karijeri, i kao dugogodišnji direktor Ljubljanskog festivala. Klarinetističku karijeru njeguje od studentskih dana, te se nakon diplome s Glazbene akademije u Ljubljani, usavršavao na Univerzitetu za glazbu i izvedbene umjetnosti u Grazu. Brlek je višestruko nagrađivan umjetnik koji iza sebe ima mnoštvo nastupa s različitim orkestrima i ansamblima, a član je i komornog ansambla Trio Luwigana. Slovenski klarinetist pridružit će se Zagrebačkom gudačkom kvartetu u izvedbi Kvinteta za klarinet i gudače u A-duru K. 581 W. A. Mozarta. 

Koncert započinje Gudačkim kvartetom u g molu op.27, br.1 Edvarda Griega. Skladatelje je, po vlastitim riječima, težio punom, energičnom zvuku instrumenata za koje je djelo napisano. Gudački kvartet, zbog modernosti se svoga zvuka smatra sponom između kasnih Beethovenovih kvarteta i tretmana gudačkog kvarteta u 20. stoljeću. Tražeći glazbeno nadahnuće za ovu skladbu, Grieg se odlučuje izgraditi cijeli kvartet na melodiji svoje pjesme na Ibsenov tekst, Spillemaend (Trubadur), iz op. 25. Sva četiri stavka oslanjaju se na motivski materijal te pjesme, čime Grieg postiže  glazbeno jedinstvo čitavog kvarteta, od dramatičnog uvoda u g-molu, sve do završnog G-dura. 

Kvintet za klarinet i gudače u A-duru, K. 581, W. A. Mozarta  do danas ostaje jedno od najpopularnijih Mozartovih djela za klarinet i jedna od najomiljenijih njegovih komornih skladbi uopće. Kvintet je nastao 1789. godine za klarinetista Antona Stadlera. Djelo nastaje u teškom razdoblju Mozartova života kada opada njegova popularnost kao izvođača, a istovremeno se smanjuje i broj skladbi koje piše. Posebnost Kvinteta (slično kao i u Koncertu za klarinet, napisanom također u A-duru, za istog klarinetista, Antona Stadlera) je posebna pozornost posvećena niskom, tzv. chalumeau registru instrumenta, za koji je Stadler bio specijalist.