Zagrebački gudački kvartet, Darko Brlek - klarinet
Koncert

Zagrebački gudački kvartet, Darko Brlek - klarinet

Zagrebački gudački kvartet, Darko Brlek - klarinet

Program:

Edvard Grieg Gudački kvartet u g molu op.27, br. 1
Un poco andante - Allegro molto ed agitato / Romance:-Andantino / Intermezzo. Allegro molto marcato - Piu vivo e scherzando / Finale: Lento - Presto al saltarello

Wolfgang Amadeus Mozart Kvintet za klarinet i gudače u A-duru K. 581
Allegro / Larghetto / Menuetto / Allegretto con Variazioni

Gusti, sonorni slog od prvih taktova karakterizira partituru Prvog gudačkog kvarteta u g-molu, op. 27 Edvarda Griega (1847.-1907.). Grieg je, kako je sam rekao, težio punom, energičnom zvuku instrumenata za koje je djelo napisano. Ovaj gudački kvartet, nakon kojega je Grieg napisao još samo jedan, koji je ostao nedovršen, zbog modernosti svoga zvuka smatra se sponom između kasnih Beethovenovih kvarteta i tretmana gudačkog kvarteta u 20. stoljeću. Nastao je 1877. tijekom plodnog stvaralačkog razdoblja dok je boravio u Hardangeru u zapadnoj Norveškoj.  Tražeći glazbeno nadahnuće za ovu skladbu, Grieg se odlučuje izgraditi cijeli kvartet na melodiji svoje pjesme na Ibsenov tekst, Spillemaend (Trubadur), iz op. 25. Sva četiri stavka oslanjaju se na motivski materijal te pjesme, čime Grieg postiže  glazbeno jedinstvo čitavog kvarteta, od dramatičnog uvoda u g-molu, sve do završnog G-dura. Prepoznatljivo gust zvuk kvarteta dolazi iz česte uporabe dvohvata u više instrumenata istovremeno, u forte dinamikama, čime zvučnost kvarteta katkad graniči s onom orkestra.

Kvintet za klarinet i gudače u A-duru, K. 581, W. A. Mozarta (1756.-1791.) do danas ostaje jedno od najpopularnijih Mozartovih djela za klarinet i jedna od najomiljenijih njegovih komornih skladbi uopće. Kvintet je nastao 1789. godine za klarinetista Antona Stadlera. Bilo je to teško razdoblje u Mozartovu životu, kada opada njegova popularnost kao izvođača, a istovremeno se smanjuje i broj skladbi koje piše. U ljeto 1789. dolaze mu međutim dvije velike narudžbe – jedna za novu operu od cara Josipa II., Così fan tutte, kao i za skladbu za klarinet i gudački kvartet. Glazba kvinteta i opere ima puno toga zajedničkog, jedan od primjera je arija Ferranda, Ah lo veggio, koja je preuzeta iz skica za finale kvinteta. Posebnost Kvinteta (slično kao i u Koncertu za klarinet, napisanom također u A-duru, za istog klarinetista, Antona Stadlera) je posebna pozornost posvećena niskom, tzv. chalumeau registru instrumenta, za koji je Stadler bio specijalist. Dapače, Stadler je svirao na posebno prilagođenom instrumentu, zbog čega se u suvremenim izvedbama najniži tonovi Kvinteta moraju transponirati. 

Darko Brlek slovenski je klarinetist. Klarinet je diplomirao na Glazbenoj akademiji u Ljubljani, usavršavajući se u na Univerzitetu za glazbu i izvedbene umjetnosti u Grazu. Tijekom studija dobio je niz prestižnih nagrada, poput Nagrade Prešern. 1991. postaje ravnateljem Slovenske nacionalne opere i baleta u Ljubljani, a godinu dana kasnije preuzima vodstvo Ljubljanskog festivala. Osnovao je Slovensku kulturnu komoru, te bio predsjednik Vijeća za kulturu Vlade Republike Slovenije. Godine 1997. postaje potpredsjednik Europskog festivalskog udruženja, stupajući na čelo te organizacije 2005. Darko Brlek njeguje i aktivnu klarinetističku karijeru. Nastupa s različitim slovenskim i međunarodnim ansamblima i orkestrima, a član je komornog ansambla Trio Luwigana.

 

Zagebački kvartet ove godine bilježi svoju stotu obljetnicu. Osnovan kao prvi trajni i profesionalni ansambl svoje vrste na hrvatskoj glazbenoj sceni, Zagrebački kvartet prvi je koncert održao 25. travnja 1919. godine. U njegovom sastavu tada su bili Vaclav Huml, Ladislav Miranov, Milan Graf i Umberto Fabbri. U razdoblju do 1943. godine u Kvartetu nastupaju mnogi istaknuti glazbenici, među kojima su Dragutin Arany, Zlatko Topolski te Stjepan Šulek. Kvartet 1954. godine ponovno utemeljuju Josip Klima, Tomislav Šestak, Dušan Stranić i Zvonimir Pomykalo i time započinje drugo razdoblje kvarteta. Godine 1987. na mjesto prvog violinista dolazi Goran Končar, koji na tom mjestu ostaje do 2012., označavajući novije razdoblje Kvarteta. Danas Kvartet djeluje u sastavu Martin Krpan, Davor Philips, Hrvoje Philips i Martin Jordan.

Kvartet je nastupao diljem svijeta, svirajući u znamenitim koncertnim dvoranama poput Sydney Opera House, Koncertne dvorane UN-a u New Yorku, Schauspielhaus u Berlinu, amsterdamskog Concertgebouwa i mnogih drugih. Uz ansambl su nastupali istaknuti i proslavljeni glazbenici poput Ruže Pospiš-Baldani, Dunje Vejzović, Vladimira Ruždjaka, Stephena Kovacevicha, Vladimira Krpana, Ide Gamulin, Sergia Delmestra, Riccarda Caramelle i Lazara Bergmana.

Repertoar Zagrebačkog kvarteta obuhvaća raspon od klasike, Haydna, Mozarta, Beethovena, Brahmsa i tzv. željeznog kvartetskog repertoara, do suvremenih autora, s posebnim naglaskom na hrvatsko stvaralaštvo. Brojni domaći i strani glazbenici posvetili su mu svoja djela.

Bogata diskografija Kvarteta, stvarana tijekom gotovo devet desetljeća, uključuje više od četdrdeset izdanja za različite diskografske kuće.

Među brojnim nagradama i priznanjima najvažnije su Nagrada grada Zagreba 1957., Nagrada Milka Trnina, Vjesnikova nagrada Josip Štolcer Slavenski, nagrade Vladimir Nazor i Vatroslav Lisinski, Povelja Republike Hrvatske za osobite zasluge u kulturi 1999., Nagrada grada Zagreba 2001., niz diskografskih nagrada Porin te nagrada Vladimir Nazor za životno djelo 2009. godine.

 

Zagrebački gudački kvartet

Martin Krpan, Davor Philips – violine, Hrvoje Philips – viola, Martin Jordan – violončelo

 

Darko Brlek - klarinet

Theme picker