Aida
Opera
Giuseppe Verdi

Aida

Aida na Peristilu zadivljujući je scenski događaj koji već godinama ostavlja publiku Splitskog ljeta bez daha, kako izvedbama, scenom i kostimima, tako i jedinstvenim ambijentom sedamnaest stoljeća starog carskog trga. U najraskošnijoj splitskoj Aidi do sad, premijerno postavljenoj na 60. Splitskom ljetu u režiji Dražena Siriščevića, uživat će i publika ovogodišnjeg festivala.

3h 20 min, predstava ima dvije pauze

Aida na Peristilu zadivljujući je scenski događaj koji već godinama ostavlja publiku Splitskog ljeta bez daha, kako izvedbama, scenom i kostimima, tako i jedinstvenim ambijentom sedamnaest stoljeća starog carskog trga. U najraskošnijoj splitskoj Aidi do sad, premijerno postavljenoj na 60. Splitskom ljetu u režiji Dražena Siriščevića, uživat će i publika ovogodišnjeg festivala.

Aida

Aida

“Dioklecijanovi graditelji, zidajući Peristil kao da su mislili na Aidu. Pozornica i gledalište stapaju se u jedno, a to je najveća vrijednost koju jedan ambijent može dati izvođačima i publici…“ zapisao je kroničar u tisku 1954.  godine nakon izvedbe Aide na Prvim Splitskim ljetnim priredbama. Od tada je ova monumentalna Verdijeva opera postala gotovo neizostavnom konstantom Festivala, najizvođenija, najposjećenija, najomiljenija i najprepoznatljivija predstava Splitskog ljeta, njegov vječni zaštitni znak.

U aktualnoj režijskoj postavci Aida je premijerno izvedena 2014. godine. Režija Dražena Siriščevića, kostimi Juraja Zigmana i scenografija Slavena Raosa proglašeni su tada najraskošnijom peristilskom Aidom
 

 

AIDA: SADRŽAJ

PRVI ČIN

Prva slika Dvorana kraljevske palače u Memfistu - Egiptom se pronio glas da su Etiopljani provalili u zemlju faraona. Na ratnom vijeću kralj imenuje Radamesa glavnim vojskovođom egipatskih četa koje trebaju uništiti neprijatelja. Ostvario se tako san mladog ratnika koji pobjedom kani steći ne samo slavu nego i slobodu za svoju ljubljenu Aidu, robinju na faraonovom dvoru. Ali pobjeda, ma čija bila, Aidi ne može donijeti sreću: Radamesov trijumf znači propast  za njezin narod, a pobjeda Etiopljana nosi smrt ljubljenom junaku. Tragičan sukob između ljubavi i dužnosti pojačava se ljubomorom kraljevske kćeri Amneris koja također voli mladog ratnika.

Druga slika Hram Vulkana u Memfistu - Svečana ceremonija posvećena maču što ga vrhovni svećenik predaje Radamesu završava molitvama svećenika bogovima da pruže zaštitu i osiguraju pobjedu egipatskom oružju.

DRUGI ČIN

Treća slika Kraljevske odaje - Amneris sa čežnjom očekuje pobjednika nad Etiopljanima i sprema se ovjenčati mladog vojskovođu vijencem pobjede. Na svečanost će je pratiti Aida koju Amneris obmanjuje da je pobjeda Egipćana skupo plaćena smrću Radamesa. Očajna Etiopljanka ne može više sakriti svoju tugu i osjećaje prema mladom junaku, što još više raspaljuje ljubomoru i izaziva bijes faraonove kćeri.

Četvrta slika Trijem u Tebama - Radames se vraća kao pobjednik. Kao nagradu za ratne zasluge treba dobiti Amneris za ženu i zajedno s njom vladati Egiptom. Na Radamesovu želju kralj pušta na slobodu etiopske zarobljenike, među kojima se nalazi i njihov kralj Amonasro, Aidin otac. Na savjet velikog svećenika jedino njih dvoje moraju ostati kao taoci da Etiopljani ne bi ponovo zametnuli boj. Aida je shrvana videći Radamesa kako odvodi Amneris u dvor. 

TREĆI ČIN

Peta slika Na obali Nila - Aida po očevim uputama doznaje od Radamesa tajne ratne planove Egipćana i nagovori ga na bijeg. Vrhovni svećenik proglašava zbog toga Radamesa izdajnikom i daje ga zatočiti.

ČETVRTI ČIN

Šesta slika Predvorje pred stubištem palače - Radames, okrivljen za izdaju, očekuje u tamnici suđenje. Amneris ga želi spasiti uz uvjet da se odrekne Aide, ali nesretni zatočenik ne pristaje - radije će umrijeti. Prema osudi živa će ga zakopati u grob. Amneris očajava i proklinje suce.

Sedma slika Grobnica - Vjerna Etiopljanka, robinja Aida, umire zajedno s Radamesom, živa zakopa u grobu, nad kojim Amneris moli svoju molitvu. 

Dirigent

Jure Bučević

Redatelj

Dražen Siriščević

Scenograf

Slaven Raos

Kostimograf

Juraj Zigman

Koreografija

Oskar Harmoš i Dinko Bogdanić

Zborovođa

Veton Marevci

Oblikovatelj svjetla

Zoran Mihanović

Suradnica redatelja

Kristina Grubiša

Dirigent scenske glazbe Tonći Ćićerić
Koncertni majstor Valter Lovričević
Korepetitorica Ana Šabašov
Inspicijenti Mark Anton Gančević, Elza Tudor Gančević
Šaptačica Irina Padovan

Egipatski kralj

Božo Župić

Amneris

Irena Parlov

Aida

Alessandra di Giorgio

Radames

Luis Chapa

Ramfis

Mate Akrap

Amonasro

Elia Fabbian

Glasnik

Lovre Gujinović

Svećenica

Maja Andrijolić (23. 7.), Neda Pejković (25. 7.)