Filharmonija budućnosti izvodi Mozarta naziv je koncerta koji će se, u zajedničkoj organizaciji Hrvatskog narodnog kazališta i Glazbene škole Josipa Hatzea, održati u subotu 12. travnja s početkom u 20 sati na velikoj sceni HNK Split. Jedanaest gudača, učenika splitske Glazbene škole Josipa Hatzea sjedinjeni s Orkestrom HNK Split u Filharmoniju budućnosti izvest će, pod ravnanjem doajena naše glazbene scene maestra Pavla Dešpalja, Četrdesetu simfoniju Wolfganga Amadeusa Mozarta. Prije toga, u prvom dijelu koncerta, Orkestar HNK Split izvest će rani Mozartov Klavirski koncert br. 12 sa pijanistom Zoranom Velićem kao solistom.
Filharmonija budućnosti izvodi Mozarta naziv je koncerta koji će se, u zajedničkoj organizaciji Hrvatskog narodnog kazališta i Glazbene škole Josipa Hatzea, održati u subotu 12. travnja s početkom u 20 sati na velikoj sceni HNK Split. Jedanaest gudača, učenika splitske Glazbene škole Josipa Hatzea sjedinjeni s Orkestrom HNK Split u Filharmoniju budućnosti izvest će, pod ravnanjem doajena naše glazbene scene maestra Pavla Dešpalja, Četrdesetu simfoniju Wolfganga Amadeusa Mozarta. Prije toga, u prvom dijelu koncerta, Orkestar HNK Split izvest će rani Mozartov Klavirski koncert br. 12 sa pijanistom Zoranom Velićem kao solistom.
Među učenicima Srednje glazbene škole Josipa Hatzea koji će svirati na koncertu, nastupit će i dvoje prvonagrađenih s upravo završenog 52. Državnog natjecanja učenika i studenata glazbe i plesa. Na tom su takmičenju još jednom zablistali učenici ove glazbene škole duge i slavne tradicije, osvojivši ukupno šest prvih, osam drugih i dvije treće nagrade, a osvajačice prvih nagrada violistica Nastja Perić i kontrabasistica Lucija Mrkonjić u sastavu su Filharmojie budućnosti. Predstojeći koncert trebao bi prije svega afirmirati samu glazbu i mlade glazbenike, ali i podsjetiti splitsku i hrvatsku kulturnu javnost na loše prostorne uvjete u kojima djeluje škola koja i danas, kao i desetljećima prije, odgaja najvrsnije glazbenike. Upravo zato će u Foyeru kazališta u pauzi koncerta biti izloženi radovi studenata prve godine splitskog Diplomskog studija arhitekture pod nazivom Hipoteza – Teza. Radovi četrnaest studenata bave se razradom ideje Glazbena škola s koncertnom dvoranom u prostoru bedema Priuli.
Zoran Velić, rođen u Splitu 1985, jedan je od brojnih istaknutih glazbenika koji su osnovno i srednje glazbeno obrazovanje stekli u školi Josipa Hatzea, a danas nakon diplome na zagrebačkoj Muzičkoj akademiji i završenog poslijediplomskog studija na akademiji Mozarteum u Salzburgu, i sam je angažiran kao profesor klavira u glazbenoj školi iz koje je ponikao. Iza njega su već mnoge hrvatske i međunarodne nagrade, te održani koncerti.
Pavle Dešpalj rođen u Blatu na Korčuli 1934 hrvatski dirigent, skladatelj i akademik, srednju je školu završio u Zadru, a studij kompozicije na Muzičkoj akademiji Zagreb. Odrastao je u uglednoj glazbeničkoj obitelji uz brata Valtera, violončelista, i sestru Maju, violinisticu, a prve glazbene poduke dobio je od oca Šime, također skladatelja. Kao umjetnik iznimno široke glazbene naobrazbe, vrstan violinist i pijanist, te osebujan skladatelj, Dešpalj uživa neprijeporan ugled u zemlji i inozemstvu, osobito kao tumač standardnoga simfonijskog repertoara, ali i kao veliki promicatelj i interpret i djela hrvatskih skladatelja.
Dvanaesti koncert za klavir i orkestar u A-duru, K. 414 mladi je Wolfgang Amadeus Mozart dovršio u jesen 1782. prvi je skladani, a svakako najljepši od tri koncerta koje je u tom periodu autor skladao u Beču. Djelo je to skladano za široku publiku, ali istovremeno otvoreno za ekspresiju najdubljih i najskrivenijih ljudskih osjećanja, s jasnim pečatom intimnosti.
Četrdeseta simfonija u g-molu, K. 550 Mozartova je tragična simfonija par excellence: Alfred Einstein nazvao ju je “fatalističkom“, a po Sain-Foixu ona predstavlja “borbu uzvišene strasti“. Bilo kako bilo, činjenica je da nijedan pridjev, ma kako evokativan bio, ne može sažeti golemo bogatstvo Mozartove glazbe. U ovoj simfoniji skladatelj je izvoran, strogo individualan i samosvojan tvorac glazbe, okrenut prvenstveno njezinu sadržaju. Poniranje u bezdan duše izvedeno je vrlo smjelim modulacijama koje su skladateljevim suvremenicima izgledale sasvim izgubljene, daleke i nerazumljive.