Premijerom opere Franza von Suppèa Povratak mornara Opera Hrvatskog narodnog kazališta Split će 14. srpnja na splitskom Peristilu otvoriti 59. po redu izdanje kazališnog festivala Splitsko ljeto. Riječ je o svojevrsnoj „suvremenoj praizvedbi“ opernog naslova koji se dugo smatrao izgubljenim. Nakon što je partituru pronašao talijanski dirigent Adriano Martinolli D'Arcy Povratak mornara, djelo čiju je radnju Suppè smjestio na trg jednog dalmatinskog grada, svoj će novi život započeti na najprikladnijem mogućem mjestu - carskom Peristilu, jedinstvenoj opernoj pozornici u skladateljevom rodnom gradu. Premijernom će izvedbom će ravnati maestro Loris Voltolini, a redatelj je Leo Katunarić. Uz orkestar i zbor Opere Hrvatskog narodnog kazališta Split kao solisti će nastupiti Ljubomir Puškarić, Gorana Bjondić, Ozren Bilušić, Stjepan Franetović i Špiro Boban.
Romantično-komična opera Povratak mornara Franza von Suppèa djelo je koje je ovaj znameniti bečki skladatelj u potpunosti posvetio svojoj rodnoj Dalmaciji. Radnja se događa po svemu sudeći u Hvaru, izvodi se niz plesova koje autor naziva dalmatinskim, protagonisti pjevaju arije kojima slave karakter dalmatinske žene i junački mit o Kraljeviću Marku. Opera je praizvedena 1885. u Stadt Theater u Hamburgu na njemačkom jeziku i, sudeći po tada objavljenim novinskim kritikama, doživjela je velik uspjeh. No, danas nemamo saznanja da je opera izvođena nakon te hamburške praizvedbe. Štoviše, partitura se dugo smatrala nepovratno izgubljenom nakon što je jedini poznati primjerak nestao u velikom požaru 1943. u kojem je izgorjela zgrada Državne opere u Hamburgu. Talijanski dirigent Adriano Martinolli D'Arcy uspio je, nakon dugih potraga, 2007. godine pronaći primjerak partiture u jednoj specijaliziranoj američkoj biblioteci. Izvorna je partitura napisana na njemačkom i na talijanskom jeziku, a libretist je Anton Langer.
Povratak mornara opera je u dva čina od kojih svaki traje približno 45 minuta. Radnja se zbiva u dalmatinskom primorskom gradu koji u libretu nije imenovan, no budući da se u suvremenim novinskim prikazima navodi kako je riječ o Hvaru, može se zaključiti kako je to novinarima kazao sam Suppè. U grad se nakon duga izbivanja iz domovine vraća pobjednička flota koju stanovništvo dočekuje s oduševljenjem. Ponajviše se slavi hrabrog vođu mornara Pietra. U luci se zbiva i intimna drama mladih ljubavnika Jele i Nicolòa čiji brak na sve načine pokušava spriječiti Jelin staratelj, gradonačelnik Quirino koji, budući da želi sam oženiti lijepu Jelu, koristi svoj položaj i unovačuje Nicolòa ne bi li se na taj način riješio suparnika. Njegove spletke osujeti Pietro koji je u međuvremenu saznao da je Jela njegova kći. On je, naime, prije 20 godina bio prisilno poslan na more i tako bio spriječen da se vjenča s ljubavlju svog života, Jelinom majkom. Očite su sličnosti sa zapletima Rossinijeva Seviljskog brijača kao i Ljubavnog napitka Gaetana Donizzetija s kojim je Suppè, po majčinoj liniji, bio u srodstvu.
Rođen u Splitu 1819. kao Francesco Ezechiele Ermenegildo Cavaliere Suppé-Demelli po preseljenju u Beč 1835. germanizira i pojednostavljuje ime u Franz von Suppè. Ostvario je značajan opus od preko 200 glazbeno-scenskih naslova, od čega 31 opereta. Štoviše, Suppèa se s pravom smatra rodonačelnikom žanra operete. Najpopularnija njegova djela su operete Lijepa Galatea, Boccaccio, a uvertire operetama Laka konjica i Pjesnik i seljak izuzetno su popularne i često koncertno izvođene.
Dirigent Loris Voltolini
Asistent i stručni suradnik Adriano Martinolli D'Arcy
Redatelj i scenograf Leo Katunarić
Kostimograf Naida Kromić
Oblikovanje svjetla Srđan Barbarić
Scenski pokret Snježana Radica
Zborovođa Domeniko Briški / Ana Šabašov
Suradnik scenografa Ozren Bakotić
Korepetitorice Vera Pavasović, Tetjana Borčagivska, Nina Cossetto
Pietro Antonio Dorsalli Ljubomir Puškarić, bariton
Jela Gorana Bjondić, sopran
Quirino Ozren Bilušić, basso buffo
Nicola Stjepan Franetović, tenor
Giorgio Špiro Boban, tenor
Zbor i Orkestar HNK Split