Balet Hrvatskog narodnog kazališta Split premijerno će u utorak 29. travnja, na Svjetski dan plesa, izvesti predstavu Baletni triptih, odnosno koreografije: Sub Soul, Barok za kapetana i Pixels. Koreografi su Mihai Mezei, Ljiljana Gvozdenović i Dinko Bogdanić. Sub Soul i Pixels izvode se po prvi put, a zanimljivost je da se ovaj potonji izvodi na glazbu Joška Koludrovića što je prva praizvedba baleta koreografiranog na glazbu splitskog skladatelja nakon više od 30 godina.
Balet Hrvatskog narodnog kazališta Split premijerno će u utorak 29. travnja, na Svjetski dan plesa, izvesti predstavu Baletni triptih, odnosno koreografije: Sub Soul, Barok za kapetana i Pixels. Koreografi su Mihai Mezei, Ljiljana Gvozdenović i Dinko Bogdanić. Sub Soul i Pixels izvode se po prvi put, a zanimljivost je da se ovaj potonji izvodi na glazbu Joška Koludrovića što je prva praizvedba baleta koreografiranog na glazbu splitskog skladatelja nakon više od 30 godina.
Balet Hrvatskog narodnog kazališta Split premijerno će u utorak 29. travnja, na Svjetski dan plesa, izvesti predstavu Baletni triptih, odnosno koreografije: Sub Soul, Barok za kapetana i Pixels. Koreografi su Mihai Mezei, Ljiljana Gvozdenović i Dinko Bogdanić. Sub Soul i Pixels izvode se po prvi put, a zanimljivost je da se ovaj potonji izvodi na glazbu Joška Koludrovića što je prva praizvedba baleta koreografiranog na glazbu splitskog skladatelja nakon više od 30 godina.
Sub Soul je koreografska kreacija Mihaia Mezeia, plesača Baleta HNK Split koji o svom djelu kaže: „To je spoj koreografske vizije i inovativne stvarnosti današnjice. Isprepliću se svakodnevnica, svakodnevni životni ritam, stres života, ljubav, zlo, napetost, strah, zavođenje, solidarnost, život i smrt u apstraktnom prostoru, ostavljajući plesačima i publici slobodu da se pronađu u bilo kojoj od tih situacija i osjećaja u nadi da će na kraju naći cilj koji ih povezuje.“ Plesači u koadu su: Leona Sivoš, Alexandra Bertea, Jelena Šarić, Matea Milas, Korana Bilan, Mario Buličić, Ivan Boiko, Mircea Munteanu, Romulus Dimache, a autori glazbe su Eddy Burra, Tony Congi, Hang Massive i BassVulture.*
Barok za kapetana drugi je koreografski komad Baletnog triptiha. Koreografkinja Ljiljana Gvozdenović izabrala jeglazbu Handela (duet iz opere Rodelinda) i Vivaldija (La folia), a o svojoj koregrafiji kaže: „ Odlomak je to predstave posvećene prijatelju... riječi nisu nužne... prvi je duet ono s čime se svakodnevno borimo – zamke koje nam život rado priređuje, drugi duet je ona iskra kojoj zahvaljujemo naš opstanak unatoč svemu... za taj je opstanak ples sigurno najbolji način ... U Baroku za kapetana plešu Katerina Kuznjecova, Askhatbek Yusupuhanov, Eva Karpilovska i Ivan Boiko.
Balet PIXELS prva je baletna praizvedba na glazbu nekog splitskog skladatelja nakon baleta Silvija Bombardellija Poklade iz 1962. godine i koreodrame Silvija Foretića Lizistrata iz 1982. godine.
Pixels je hibridno umjetničko djelo, nastalo kombiniranjem autonomnih radova koreografa Dinka Bogdanića, skladatelja Joška Koludrovića i vizualnog umjetnika Dražena Pejkovića. Autori naglašavaju kako je riječ o hibridnom djelu budući da svaki od tri njegova segmenta može funkcionirati i samostalno.
Priča o djelu počela je prije 5500 dana kad je arhitekt, urbanist i vizualni umjetnik Dražen Pejković započeo vizualno istraživanje oslonjeno na računalno programiranje, na temelju kojega 80 milijuna piksela kontinuirano mijenja svoje rasporede na monitoru ili projekcijskoj površini, nikada ne rađajući posve istom vizualnom kreacijom. Nakon početnog programiranja, vizualni rasporedi mutiraju dalje sami, bez dodatne intervencije umjetnika. On ih tek povremeno „zaustavlja“ računalnim ispisima, koji funkcioniraju kao samostalni grafički radovi.
U jednom trenutku njihova dugotrajnog mutiranja, vizualni rasporedi Pejkovićeva rada našli su se na računalu skladatelja Joška Koludrovića koji je na njih reagirao zvučnim slikama. Za neke od prvih Koludrovićevih glazbenih reakcija na vizualni predložak kasnije se pokazalo da su zvučno srodne zabilješkama kompleksnih interakcija elektromagnetskih čestica solarnog vjetra, ionosfere i planetarne magnetosfere, zabilježenih tijekom različitih istraživanja svemira. Promatrajući mutacije piksela i glazbeno nadograđujući početne zvučne slike, Koludrović je skladao glazbeno djelo u trajanju od 30 minuta, koje se može slušati samostalno ili kao glazbeni dio prostorne instalacije zasnovane na Pejkovićevom vizualnom predlošku.
Baletni koreograf Dinko Bogdanić reagirao je smjesta na ono što smatra iznimnim plesnim potencijalom Koludrovićeve glazbe. Već je prvo jutro nakon slušanja Koludrovićeva djela započeo pokuse u baletnom studiju i u vrlo kratkom vremenu razvio kompleksnu koreografiju koja spaja elemente klasičnog baleta i suvremenog plesa. Kao i druga dva dijela hibridnog scenskog umjetničkog djela „Pixels“, i Bogdanićeva „neo-klasična“ koreografija može živjeti samostalnim životom, kao dojmljiv prikaz različitih mogućnosti pokreta u prostoru. No, svoju punu snagu sva tri dijela nastalog hibridnog umjetničkog djela zadobivaju simultanom izvedbom na sceni, koja će se prvi put dogoditi na Svjetski dan plesa 2015. godine.
U Pixels nastupaju plesači: Elena Nikolaeva, Lejla Bajramović, Katerina Kuznjecova, Bojana Lipovšćak, Hazuki Tanase, Artjom Žusov, Mircea Munteanu, Romulus Dimache, Remus Dimache i Silviu Tanase.