Izvedbe opere Mila Gojsalića Jakova Gotovca koje nisu bile održane ranije ovog mjeseca, na programu su Hrvatskog narodnog kazališta Split 2., 4. i 6. svibnja. Naime, zbog iznenadne bolesti solista, premijera 10. ožujka nije nastavljena nakon prvog čina, a zbog istog razloga nisu odigrane ni predviđene dvije reprizne izvedbe. Tako će se ponovljena premijera održati 2. svibnja, a sljedeće izvedbe 4. i 6. svibnja, sve s početkom u 20 sati.
Kupljene ulaznice i pretplatnički kuponi za neodržane predstave u ožujku vrijede za nove svibanjske izvedbe. S ulaznicama i pretplatničkim kuponima (ciklus Premijerna pretplata 1) za premijernu izvedbu 10. ožujka gledatelji mogu ući na ponovljenu premijeru 2. svibnja, ulaznice (i kuponi ciklusa Premijerna pretplata 2) za 12. ožujka vrijede za izvedbu 4. svibnja a one za neodržanu izvedbu 14. ožujka (Premijerna pretplata 3) vrijede za 6. svibnja. Gledatelji kojima novi datumi ne odgovorajau mogu na blagajni kazališta mijenjati svoje neiskorištene ulaznice za druge izvedbe po vlastitom izboru ili ostvariti povrat uplaćenog novca.
Maestro Ivo Lipanović dirigirat će izvedbama Gotovčeve povijesne glazbene drame koja slavi junaštvo legendarne poljičke heroine Mile Gojsalić, a redatelj je Ozren Prohić. U naslovnoj ulozi na premijeri debitira mezzosopranistica Terezija Kusanović dok na izvedbi 6. svibnja u istoj ulozi debitira mezzosopranistica Irena Parlov.
Ostali protagonisti su: bas Ivica Šarić u ulozi Milinog oca, poljičkog kneza Ivana Gojsalića, u ulozi Milina vjerenika vojvode Petra Kulišića izmjenjivat će se tenori Domagoj Dorotić i Stjepan Franetović, a uloga zloglasnog turskog vojskovođe Topan-paše povjerena je basu Ivici Čikešu, nacionalnom opernom prvaku. Nastupit će i Marko Lasić u ulozi Jure Kulišića, Mate Akrap i Božo Župić kao Kolumbat, te Goran Velić, Vlatko Belas, Lovre Gujinović, Špiro Boban, Matej Predojević Petrić, Joško Tranfić i Vinko Maroević uz ostale soliste, Zbor, Orkestar i Balet splitskog kazališta. Ulogu Guslara u prologu opere tumačit će dramski prvak HNK Split Filip Radoš.
Sam operni sadržaj temelji se na povijesnim događajima iz 17. stoljeća, kad su se stanovnici Poljica, nezavisne pučke samoupravne kneževine koja se nekoliko stotina godina prostirala između Splita i Omiša pod Mosorom, povukli u brda pred turskom najezdom. Kako bi omogućila pobjedu svom narodu, Mila Gojsalića, kći poljičkog kneza Ivana, prividno pristaje postati žena turskog vojskovođe Mehmeda Topan-paše. Ona se kao narodna junakinja žrtvuje, te u samom središtu turske vojske, u glavnom stanu, baca goruću baklju te i sama pogiba u eksploziji.
Mila Gojsalića važan je doprinos hrvatskoj opernoj literaturi, ponajviše zato što je u njoj Gotovac posegnuo za junačkim likovima iz naše prošlosti i tako i na opernu pozornicu donio tematiku blisku domaćoj glazbenoj publici.