Mural Možda bi vam bolje bilo da niste tu na kazališnom atelieru u Plinarskoj ulici

Mural Možda bi vam bolje bilo da niste tu na kazališnom atelieru u Plinarskoj ulici

Mural Možda bi vam bolje bilo da niste tu na kazališnom atelieru u Plinarskoj ulici

Mural sa stihom Možda bi vam bolje bilo da niste tu od danas obilježava fasadu ateliera Hrvatskog narodnog kazališta Split u Plinarskoj ulici.  

Mural, koji su po ilustraciji Alema Ćurina korištenoj za plakat 48. Splitskog ljeta oslikali splitski umjetnici Ivan Svaguša i Luka Duplančić, u petak 14. Kolovoza, zadnjeg dana 66. Splitskog ljeta, predstavili su pokretač inicijative Vjeko Santrić, ravnatelj Splitskog ljeta i intendant HNK Split Srećko Šestan, Alem Ćurin i voditelj odnosa s javnošću Splitskog ljeta Davor Vuković. Oslikavanjem murala realizirana je inicijativa i ideja udruge Građanska inicijativa Split koju je HNK Split svesrdno podržao. Inicijativa je iznesena po prvi put u listopadu 2017. kada je splitski umjetnik Alem Ćurin, strip-autor i crtač, slikar, skulptor, ilustrator, grafički dizajner i pisac, dobio nagradu EN FACE ::: ANFAS u organizaciji udruge TESERAKT. Izraženo je tad zalaganje da neki od radova Alema Ćurina zažive i u splitskoj prostornoj svakodnevici i budu prezentirani kao gradski murali. Na predstavljanju murala ravnatelj Srećko Šestan izrazio je zadovoljstvo suradnjom s Građanskom inicijativom i rezultatom, te izrazio želju da se takva praksa nastavi. “Ovaj dan, 14. Kolovoza 2020. ući će u povijest našeg kazališta. Korona virus je bio tu, umjesto da se predamo mi smo koronu uhvatili u zagrljaj i uspješno plesali s njom cijelo Ljeto. Hvala svima koji su nam pomogli da ovaj festival realiziramo. Ovaj mural nek nas prati kroz sljedeće godine i, dao Bog,  barem jedan mural da napravimo svakog Splitskog ljeta” kazao je Šestan. “Sve su institucije, uključujući i moj matični HNK Split, ovaj put reagirale iznenađujuće hitro i bez odugovlačenja”, istaknuo je Vjeko Santrić iz Građanske inicijative Split, ujedno i urednik kazališnih izdanja HNK Split. “Ničeg ne bi bilo bez jednog od božanskih radova Alema Ćurina, te zlatnih ruku Ivana Svaguše i Luke Duplančića. Što se tiče daljnje sudbine ovog murala, njega nezavisna kulturna scena ovog grada poklanja ovaj rad matičnim institucijama u namjeri da pokaže kako se i u najtežim vremenima uvijek nešto vrijedno može napraviti. To je i naše matično kazalište pokazalo realizacijom programa Splitskog ljeta”, završio je Santrić. Na kraju predstavljanja murala javnosti, njegovi autori Ćurin, Svaguša i Duplančić potpisali su rad. 

Svaki mural je vizuelna poruka promatraču. Mural Možda bi vam bolje bilo, nastao na osnovu ilustracije Alema Ćurina koja je korištena za plakat 44. Splitskog ljeta danas davne 1998. godine, oživljuje sjećanje na čitav niz ljudi i događaja iz novije kulturne povijesti grada Splita, kazališta i festivala Splitsko ljeto čitavim nizom asocijacija.  Prije svega tu je nezaboravna figura Jadrana Zlodre Gobba i blues-grupe Otprilike ovako. Naime, Možda bi vam bolje bilo Jadranova je pjesma koju je bend izvodio na sceni HNK Split još davnije 1982. godine na 28. Splitskom ljetu u sklopu predstave Škola glume. A ta je predstava bila prvo grupno predstavljanje izuzetno potentne glumačke generacije, tek završenih studenata prve godine zagrebačke Akademije dramske umjetnosti koji su nam tad, pod redateljskim vodstvom profesora Željka Vukmirice i u dramaturgiji Lade Martinac, u nepretencioznoj javnoj glumačkoj vježbi pokazali što od njih možemo očekivati u godinama koje dolaze. A tu grupu mladih studenata glume činili su: Bruna Bebić, Senka Bulić, Stojan Matavulj, Marina Nemet, Vesna Orel, Siniša Popović i Joško Ševo, polaznici tzv. „splitske klase“ ADU. Samim tim, mural je posveta i prisjećanje i na Marina Carića, čiji je Glumački studio bio inkubator iz kojeg su se mladi glumci izlegli i čija je vizija bila splitska glumačka akademija, koja ideja je ostvarena mnogo godina kasnije... 

Prije svega, mural koji od danas obilježava Plinarsku ulicu, snažan je znak kako je Split grad kazališta, grad kulture, podsjetnik na ne tako davnu prošlost kojoj mnogo dugujemo. Ravnatelj Srećko