Novosti / Objavljeno: 28.3.2024.

"Mačka na vrućem limenom krovu", klasik 20. stoljeća u režiji Juga Đorđevića

"Mačka na vrućem limenom krovu", klasik 20. stoljeća u režiji Juga Đorđevića

U drami "Mačka na vrućem limenom krovu" iz 1955. godine, nagrađenoj Pulitzerovom nagradom, Tennessee Williams prikazuje sliku nehumnog, kapitalističkog društva koje se raspada, u kojem su laži privlačnije od istine, a u obitelji uronjenoj u egzistencijalnu krizu nesvjesne želje i potisnuta osjećanja izgovoraju se naglas. Stavljajući ovaj klasičan u suvremeno doba, autorski će tim predstave pokušati odgovoriti na pitanje je li se i u kojoj mjeri društvo promijenilo u odnosu na 1955. godinu kada je drama napisana. Dvadesete godine 21. stoljeća kao da su pravo vrijeme da se svjetonazori Williamsovog patrijarhalnog Juga dovedu u pitanje. Univerzalne postulate kapitalizma do danas nisu obuzdane, a u novom neoliberalnom ruhu kapitalizam i danas, s novim intenzitetom, proždire svoju djecu.

„U promišljanju redateljsko-dramaturškog koncepta ove predstave željeli smo da se bavimo svim tim temama koje su ključne ne samo za ovaj konkretan komad, već za razumijevanje Villiamsa kao autora i njegovog opusa. Tako smo, za početak, odlučili zadržati skoro sve likove iz originalne verzije teksta, sa svim kompleksnostima koje sa sobom nose, kako bismo izvođačima i publici podjednako dali mogućnost identifikacije s njihovim unutrašnjim sukobima i putovanjem svakog pojedinačnog lika ka samospoznaji“, naglašava dramaturginja i autorica adaptacije Tijana Grumić.

Jedan od velike američke dramske trojke (zajedno s Eugene O'Neallom i Arthurom Millerom) Tennessee Williams (1911.-1983.), prvi je uspjeh ostvario u 33. godini s dramom „Staklena menažerija“. Slijedili su „Tramvaj zvan čežnja“, „Mačka na vrućem limenom krovu“, „Slatka ptica mladosti“ i „Noć Iguane“, danas klasici suvremenog kazališta. Pisao je kratke priče, poeziju, eseje i memoare, ali je najbolje upamćen ostao upravo po svojim dramama.  

Jug Đorđević rođen je 1993. godine u Vranju. U drugoj godini srednje škole postaje stipendist Američkog konzulata, te treću godinu srednje škole završava u Rochesteru  u SAD. Tijekom tog razdoblja pohađa i School of the Arts u istom gradu. Diplomirao je kazališnu i radijsku režiju na Fakultetu dramskih umjetnosti u Beogradu u klasi prof. Nikole Jevtića i Dušana Petrovića. Prvu profesionalnu režiju potpisuje u kazalištu “Bora Stanković” u Vranju na predstavi Kepler 452-b, nagrađenoj Specijalnom nagradom za novu kazališnu osjećajnost na 54. Festivalu profesionalnih pozorišta Srbije “Joakim Vujić” u Novom Pazaru te odabrana u selekciji 63. Sterijinog pozorja 2018. godine. Slijede brojne nagrade od kojih svakako treba istaknuti najrecentniju, nagradu Sterijinog pozorja 2023. za najbolju predstavu za „uspavanku za Aleksiju Rajčić“ Đorđa Kostića u izvedbi Narodnog pozorišta u Beogradu).

U predstavi igraju: Katarina Romac, Goran Marković, Trpimir Jurkić, Tajana Jovanović, Nikša Arčanin, Monika Vuco Carev, Stipe Jelaska, Elvis Bošnjak, Filip Luka Gospić, Dea Maria Računica, Mia Bujan i Zdravko Vukelić.

Pored spomenutih redatelja Juga Đorđevića, dramaturginje i autorice adaptacije Tijane Grumić, autorski tim predstave čine: scenografkinja Andreja Rondović, kostimografkinja Velimirka Damjanović, skladateljica Nevena Glušica, Anja Ostojić (scenski pokret), lektorica Anita Runjić Stoilova te oblikovatelji svjetla i tona Srđan Barbarić i Josip Vinko Lozić.

Nakon premijere 4. travnja slijede reprizne izvedbe 5., 6. i 7. travnja, sve s početkom u 20 sati.