Juditu za najbolje umjetničko ostvarenje u dramskom programu 71. Splitskog ljeta ocjenjivački sud odlučio je dodijeliti prvaku Drame Hrvatskog narodnog kazališta Split Miji Jurišiću za ulogu Marka Bruta u tragediji Williama Shakespearea Julije Cezar.

Obrazloženje: U vrlo kompliciranim tehničkim okolnostima predstave, Mijo Jurišić donosi svoj lik Marka Bruta govoreći vrlo zahtjevne Shakespearove stihove s lakoćom virtuoza. Gradi svoj lik tako nadahnuto i živo uspijevajući ne robovati konceptima nametnutim izvana, nego unutar njih pronalazi vlastiti autorski glas. Brutova borba između sukobljenih zahtjeva časti, patriotizma i prijateljstva u Jurišićevoj interpretaciji dolaze do gledatelja kao problemi svih nas i tako središnja psihološka drama predstave postaje naše ogledalo. 

Ocjenjivački sud u sastavu: Jasna Jukić, glumica; Roko Sikavica, glumac; Toni Ćapeta, univ. mag. educ. philol. croat. et angl.

Juditu za najbolje umjetničko ostvarenje glazbenog programa 71.Splitskog ljeta dodjeljuje se ansamblu operne predstave Dioklecijan Ive Tijardovića -  solistima, Zboru, Orkestru i Baletu HNK Split pod dirigentskim vodstvom Harija Zlodre u režiji Ivana Lea Leme.

Obrazloženje: Svjetska inscenacija ove monumentalne opere o životu, povijesnom značaju, djelovanju i na koncu smrti imperatora Dioklecijana zasigurno će dugo ostati u pamćenju brojnih gledatelja, Splićanki i Splićana te nas, članova ocjenjivačkog suda. S velikim ushitom, naviknuti na melodiozne i sladunjave arije, duete i zborove iz najpoznatijih Tijardovićevih opereta, Spli'skog akvarela te Male Floramye, uputili smo se u HNK Split prvi put pogledati i čuti operno uprizorenje nikad postavljeno na sceni, a dočekala nas je glazba koju nismo očekivali od domaćeg kralja opereta... Zahtjevna postava s čak 25 solista u glavnim i sporednim ulogama (u ovoj skraćenoj verziji ih ima 16), zbor, veliki operni orkestar i statisti razlog su zašto se ova ozbiljna opera nije ranije postavila u hrvatskim kazališnim kućama. Zato sve pohvale najprije idu dirigentu Hariju Zlodri koji je cijelim svojim umjetničkim bićem prigrlio ovu operu i gotovo trinaest godina nakon izvedbe skraćene studentske produkcije, upustio se u velik glazbeni pothvat u redukciji opere i njezinih protagonista, a koja u originalu traje gotovo pet sati. Pod njegovim sigurnim i promišljenim vodstvom, orkestar je oživio vagnerijanski, puccinijevski, impresionistički, a ponekad i istočnjački zvuk Tijardovićeve orkestralne glazbene lepeze. Zbor se pokazao kao suptilni i postojani pratitelj radnje, a lijepi kompaktni zvuk naročito je došao do izražaja u posljednjoj sceni kršćanskog kora. Suradnja redatelja Ivana Lea Leme te scenografkinje Vesne Režić vizualno je doprinijela stvaranju idealnog ambijentalnog ugođaja, kako u zgradi HNK tako i na Peristilu. Za pamćenje je svakako redateljski koncept u kojemu se četvrti čin opere premješta iz zatvorenog teatra na amblematski carski trg Dioklecijanove palače, a u kojem je sudjelovala i publika te statisti obučeni u rimske legionare koji su pratili povorku na njihovom putu prema finalu opere u kojemu će dalmatinski car, posljednji progonitelj kršćana, otuđen od svih pa i od svojih bližnjih, oduzeti sebi život u novoizgrađenoj palači. Premda ovo glazbeno-scensko djelo gotovo da i nema pjevnih arija, a glazba je potpuno u službi drame, ona nas vodi kroz život Dioklecijana, rimskog cara, a tu zahtjevnu i autoritativnu naslovnu ulogu izvrsno je iznjedrio mladi bariton Jurica Jurasić Kapun. Ljubavnu priču Valerije, kćeri rimskog imperatora i Antonija, prefekta garde utjelovili su sopranistica Aida Čorbadžić i tenor Roko Radovan u stabilnoj i postojanoj izvedbi. Dioklecijanovu majku Dirustu tumačila je iskusna mezzosopranistica Terezija Kusanović, a ulogu Dioklecijanove supruge Priske emotivno je donijela sopranistica Antonija Teskera. Od ostalih solista izdvajamo uvjerljivu ulogu Diona, starog Dioklecijanovog prijatelja u slojevitoj preobrazbi tenora Bože Jurića-Pešića te lijepi razgovijetni glas tenora Amira Saračevića u ulozi Maksimijana, suvladara Dioklecijana. Posebno upečatljiv doprinos ostvario je nacionalni prvak, glumac Siniša Popović u monologu Jupiterova vrača na interpolirani redateljev tekst, a koji je popraćen klavirskom improvizacijom prema glazbenim motivima iz opere. Cijeli autorski tim te umjetnički ansambl predvođen solistima te vanjskim suradnicima Opere HNK, baletni ansambl, zbor i orkestar te glumci, njih oko 300,  s velikim osjećajem odgovornosti i hrabrosti iznjedrili su ovaj operni spektakl na visokom umjetničkoj razini i na najbolji mogući način tako se odužili slavnom Splićaninu Ivi Tijardoviću, a nas ostale zadužili u njegovanju i očuvanju hrvatskog opernog stvaralaštva i kulturnog identiteta.

Ocjenjivački sud u sastavu: Marija Ramljak, dirigentica i urednica u Odjelu Glazbeni sadržaji Hrvatske televizije, Vesna Coufal Jaić, sopranistica i profesorica solo pjevanja te prof. dr. sc. Goran Sučić.

Nagrade Judita tradicionalno dodjeljuje glavni medijski pokrovitelj 71. Splitskog ljeta – dnevni list Slobodna Dalmacija. Nagrade će biti dodijeljene nakon svečanog zatvaranja Splitskog ljeta, koje će se održati po završetku posljednje izvedbe baletne predstave Chopiniana i Valpurgina noć 14. kolovoza na sceni u dvorištu Osnovne škole Spinut.