Lombardijci
Opera
Giuseppe Verdi

Lombardijci

Opera HNK Split

"Među najbolje izvedbe na Peristilu tijekom nekoliko posljednjih godina svrstala se premijera Lombardijaca na otvorenju 66. Splitskog ljeta", zapisala je kritika nakon prošloljetne premijere. Naime, to je, zaključuje "opera koju splitska Opera s lakoćom postavlja, pokazujući kvalitete svojih solista i ansambala, a ujedno predstavljajući publici jednog manje poznatog, ali punokrvnog ranog Verdija."

2 sata i 20 minuta (jedna pauza)

Lombardijci

Svoju prvu hrvatsku izvedbu opera Lombardijci je doživjela upravo u splitskom HNK 1994. Ova rana Verdijeva opera imala je svoju drugu splitsku premijeru upravo na prošlogodišnjem Splitskom ljetu pod ravnanjem meastra Ive Lipanovića i u režiji Roberta Boškovića. Drugim peristilskim pohodom Lombardijaca ravnat će maestro Jure Bučević

Operu Lombardijci (punog naziva Lombardijci u prvom križarskom pohodu, izvorno I Lombardi all prima crociata) Verdi je skladao 1843., a praizvedena je u veljači te godine. Libretist Temistocle Solera libreto je napisao prema istoimenoj epskoj poemi Tomassa Grossija, djelu iz kruga milanskog književnog romantizma. Premijera je, kao i godinu dana prije ona Nabucca, bila iznimno uspješna. Mnogo je godina parirala Nabuccu po popularnosti a bila je i prva Verdijeva opera izvedena u Americi. Radnja se zbiva na nekoliko međusobno jako udaljenih lokacija – od Milana u prvom činu do Antiohije u drugom, te Jeruzalema u trećem činu a scene djeli i vremenska distanca. Slijedeći Grossijev izvornik, Solera je radnju razvio nižući  scene kao odvojene tabloe. U svakoj se od tih, vremenski i prostorno odvojenih, epizoda radnja oblikuje, naznačava i umire bez jasne međusobne uzročnosti. 

Fabula Lombardijaca tipično je romantičarski složena a odlikuju je brojni dramatični obrati motivirani ljubavlju, ljubomorom, željom za osvetom... U središtu su likovi braće Pagana i Arvina čiji odnos prolazi radikalne metamorfoze – od Paganove želje i pokušaja da ubije brata prema čijoj ženi njeguje ljubav, do pokajanja, ponovnog pokušaja bratoubojstva, isposništva, skrivanja identiteta i bratskog izmirenja. Brojne osobne drame događaju se na pozadini krvavog sukoba i osvajanja Jeruzalema tijekom prve križarske vojne. Arvino predvodi kršćanske snage na križarskom pohodu i tamo susreće brata kojeg ne prepoznaje budući da ovaj, kao isposnik pokajnik, skriva svoj identitet. Muslimanska vojska zarobljava Arvinovu kćer Giseldu. Ona se zaljubi u muslimanskog kraljevića Orontea i po svom oslobođenju optužuje oca i strica zbog nekršćanskog pokolja koje je njihova vojska počinila u Jeruzalemu. Opera završava pobjedom kršćanske vojske, konačnim prepoznavanjem i pomirenjem dvojice braće neposredno pred Paganovu smrt. 

Mladi je Verdi, ponesen domoljubljem i mladenačkim entuzijazmom u jeku Risorgimenta stvorio snažnu operu, punu nježnosti, pobožnosti, odlučnosti, nepresušne melodijske inventivnosti sa zadivljujućom vještinom stvaranja ansambl-scena. Zbor ima izuzetno važnu ulogu u Lombardijcima kao vezivno tkivo te simbol snage i hrabrosti. Kroz zbor Verdi progovara o vlastitim umjetničkim, ljudskim i političkim idealima.  

Dirigent Jure Bučević
Redatelj Robert Bošković
Scenograf i oblikovatelj projekcije Ivan Lušičić
Kostimograf Mladen Radovniković
Koreograf i scenski pokret Remus Dimache
Zborovođa Veton Marevci
Oblikovatelji svjetla Srđan Barbarić i Ivan Lušičić
Koreograf za borbe i mačevanje Alen Čelić
Koreografi zborskih dijelova Robert Bošković i Korana Bilan
Asistentica redatelja  Jelena Bosančić
Asistentica scenografa  Nikolina Kuzmić
   
Koncertni majstor Valter Lovričević
Korepetitorice Tetjana Borčagivska, Ana Šabašov
Inspicijenti Mark Anton Gančević, Elza Tudor Gančević
Arvino Bože Jurić Pešić 
Pagano Ivica Čikeš
Giselda Daniela Schillaci 
Viclinda Antonija Teskera
Pirro Mate Akrap
Prior Vinko Maroević 
Acciano Joško Tranfić
Oronte Max Jota
Sofia Branka Pleština Stanić 

Iz medija